Advokatska kancelarija M&B

Advokatska kancelarija M&B Pravi ljudi. Pravi saveti.

29/09/2023

PRELAZAK PREDUZETNIKA U DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

Pravna regulativa
Osnovni propis u materiji kojom ćemo se baviti u predmetnom tekstu je Zakon o privrednim društvima, koji propisuje mogućnost preduzetnika da nastavi obavljanje delatnosti u formi privrednog društva (član 92), pri čemu se shodno primenjuju odredbe ovog zakona o osnivanje određene forme privrednog društva. Imajući u vidu da je najčešći oblik egzistiranja privrednih subjekata u našem pravnom sistemu- pravni oblik (forma) društva s ograničenom odgovornošću, u ovom tekstu ćemo se baviti „prelaskom“ (teorijski ispravno: nastavkom obavljanja delatnosti) preduzetnika u formu društva s ograničenom odgovornošću.
Prednosti i mane?
Osnovna prednost prelaska preduzetnika u pravnu formu društva s ograničenom odgovornošću je ograničena odgovornost za preuzimanje obaveza privrednog društva prema trećim licima u pravnom prometu. Naime, društvo s ograničenom odgovornošću (dalje u tekstu: DOO), odgovara neograničeno celokupnom svojom imovinom za sve obaveze koje preuzme u pravnom i poslovnom saobraćaju sa trećim licima. S druge strane, član društva (dosadašnji preduzetnik), ima ograničeni obim odgovornosti za obaveze DOO prema trećim licima na način da za obaveze DOO odgovara do visine vrednosti upisanog uloga u privredno društvo. Imajući u vidu činjenicu da se DOO može osnovati sa ulogom u vrednosti od samo 100,00 dinara, jasno je da osnivač i vlasnik udela u DOO ograničava od mogućnosti da njegova lična imovina bude predmet naplate dugova koje nastanu u obavljanju delatnosti DOO prema poveriocima. Ovo je opšte pravilo, od kojeg postoje određeni izuzeci propisani Zakonom o privrednim društvima i koje se odnose na institut probijanja pravne ličnosti (čl. ZPD) i pravne posledice brisanja iz registra u slučaju prinudne likvidacije čiji je pravni i faktički domašaj, imajući u vidu sam postupak dokazivanja pred sudom, važeću sudsku praksu i druge aspekte primene ovih instituta, veoma male verovatnoće. Ovim institutima pozabavićemo se drugom prilikom. S druge strane, osnovni nedostatak preduzetnika je što je obavljanje delatnosti preduzetnika direkto pogađa interese, prava i imovinu fizičkog lica- preduzetnika, u smislu da za obaveze preduzetnika odgovara fizičko lice celokupnom svojom imovinom u koju ulazi i imovina koju stiče u vezi sa obavljanjem delatnosti (čl. 85 ZPD).
Tačka spoticanja nastaje usled nerazumevanja preduzetnika koji prelazi u DOO, samog karaktera odluke o prelasku iz preduzetnika u DOO, budući da je osnovni razlog ovakvog načina odluke preduzetnika usmerena na potencijalno izbegavanje obaveza preduzetnika prema poveriocima u slučaju prelaska u DOO, što je netačno. Preduzetnik i dalje ostaje odgovoran za obaveze koje je kao preduzetnik preuzeo prema trećim licima- poveriocima. Ta njegova obaveza ne prestaje ni gašenjem preduzetničke radnje, niti prelaskom u pravnu formu društva s ograničenom odgovornošću. Posledično, poverioci mogu pokrenuti određene pravne postupke protiv fizičkog lica (doskoro preduzetnika), a kojim će fizičko lice odgovarati neograničeno celokupnom svojom imovinom za obaveze koje je, dok je bio preduzetnik, preuzeo u pravnom prometu.
Osnovni nedostatak prelaska u pravnu formu privrednog društva, jeste taj da je poslovanje u formi privrednog društva opterećeno većim pravno-finansijskim i računovodstvenim formalnostima u odnosu na poslovanje preduzetnika, zatim složenija procedura i način prestanka postojanja privrednog društva u odnosu na preduzetnika, nemogućnost stavljanja privrednog društva u „pasivni status“, kako je to inače dozvoljeno preduzetniku, poreski oblici koji terete privredno društvo su značajniji u odnosu na preduzetnika, nemogućnost korišćenja imovine privrednog društva za lične potrebe fizičkog lica koje je vlasnik udela u privrednom društvu i druge.
Kako izgleda u praksi i koja je procedura?
Potrebno je da preduzetnik donese pismeni akt- odluku o nastavku obavljanja delatnosti preduzetnika u formu društva s ograničenom odgovornošću. Zatim da pribavi poresko uverenje lokalne poreske administracije koja je nadležna prema adresi sedišta preduzetnika (npr. preduzetnik u Zrenjaninu pribavlja dokumentaciju od lokalnog poreskog organa u Zrenjaninu), kao i poresko uverenje republičkog poreskog organa u nadležnoj filijali o tome da preduzetnik nema neizmirenih obaveza po osnovu javnih prihoda. Ukoliko postoji dug po osnovu javnih prihoda, koliko god on bio minoran, preduzetnik neće moći da dobije poresko uverenje što rezultira nepotpunom dokumentacijom za podnošenje nadležnom registru privrednih subjekata. Paralelno sa pribavljanjem dokumentacije od poreskih organa, preduzetnik bi trebalo da pribavi svu ostalo dokumentaciju (registraciona prijava APR-a, odluka o nastavku obavljanja delatnosti preduzetnika u pravnu formu DOO, sastavljanje i overa osnivačkog akta društva s ograničenom odgovornošću kod nadležnog javnog beležnika i plaćanje propisane naknade za osnivanje DOO i naknade za brisanje preduzetnika iz registra i slično). Prethodno navedeno zahteva određenu efikasnost i ekspeditivnost u sačinjavanju i pribavljanju potrebne dokumentacije za registar Agencije za privredne registre, budući da rok važenja pribavljenog poreskog uverenja iznosi 5 dana od dana izdavanja, te postoji mogućnost da usled loše koordinisanosti između poreskih organa i samog preduzetnika, dođe do isteka roka važenja poreskih uverenja, koji zahteva pokretanje opisane procedure pribavljanja uverenja od početka.
Kako biste proceduru nastavka obavljanja delatnosti u formi društva s ograničenom odgovornošću obavili što tačno, ažurno, precizno i na jednostavan način, kao i saznali koji su sve budući izazovi, prava, obaveze i odgovornosti nastavljanja obavljanja delatnosti u formi društva s ograničenom odgovornošću, najbolje je da se konsultujete sa našom advokatskom kancelarijom, koja će Vam pružiti brz i kvalitetan oblik pružanja ove pravne pomoći, registracije kod APR-a i rešavanja eventualnih i ne tako retkih, spornih pravnih situacija. Budite slobodni da nam se obratite za svaki savet i pomoć.

POREZ NA PRENOS APSOLUTNIH PRAVAKupili ste stan, overili ugovor i isplatili prodavcu cenu, platili troškove overe kod ja...
19/04/2023

POREZ NA PRENOS APSOLUTNIH PRAVA

Kupili ste stan, overili ugovor i isplatili prodavcu cenu, platili troškove overe kod javnog beležnika, dobili rešenje katastra o upisu prava svojine i platili taksu... taman kad izgleda da je gotovo sa troškovima, stiže rešenje od poreske uprave!

Iako niste pravnik po struci, dovoljno ste se informisali o tome šta je sve potrebno platiti osim kupoprodajne cene prilikom kupovine nekretnine, pri čemu dodatni troškovi uopšte nisu beznačajni, uzimajući u obzir da ste već platili izdašnu sumu novca da kupite kvadrate vašeg budućeg doma.

Jedan od tih troškova kojima se bavimo u tekstu je i porez na prenos apsolutnih prava koji je po zakonu obaveza prodavca, ali se u praksi ugovara da će obavezu platiti kupac. Skrećemo pažnju na to da i ako je po ugovoru o kupoprodaji dogovoreno sa prodavcem nepokretnosti da će prodavac zaista i platiti porez, pa ga nakon prijema poreskog rešenja ipak ne plati, vi kao kupac uvek ostajete solidarni dužnik što u praksi znači da vas poreska uprava zadužuje za celokupan iznos obračunatog poreza.

Prema Zakonu o porezima na imovinu, poreska osnovica poreza na prenos apsolutnih prava se može dobiti na dva načina: Primarni način utvrđivanja osnovice poreza je ugovorena kupoprodajna cena prodate nekretnine i ona se u praksi najčešće primenjuje pod uslovom da cena u ugovoru ne odstupa značajnije od njegove tržišne cene. Ako je ovo drugo slučaj (primera radi: za stan od 60 kvadrata u prvoj zoni Novog Sada, gde prosečna tržišna cena nije ispod 2.000,00 evra, sa prodavcem se dogovorite da mu zaista i platite tu cenu po m2, ali u ugovoru stavite da je plaćeno dosta niža cena), poreska uprava ima pravo da utvrdi poresku osnovicu prema tržišnoj ceni nekretnine i da vam porez razreže u većem iznosu od onog koji ste očekivali da će biti.

Šta raditi u toj situaciji? Imamo jednu lošu i jednu dobru vest za vas.

S obzirom da je poresko zakonodavstvo Srbije jedno od retkih u svetu koje reguliše da pravo žalbe ne odlaže izvršenje rešenja (sem u izuzetnim slučajevima kojima se nećemo baviti u ovom tekstu), vi ćete morati u kratkom roku od 15 dana od dana prijema rešenja da platite iznos koji vam je odredjen u poreskom rešenju, bez obzira na to što se ne slažete sa iznosom poreza određenog tim rešenjem i smatrate da je potrebno da se na to žalite. u predmetnom slučaju vi imate pravo na žalbu, ali morate svakako da platite porez, pa tek nakon toga da sačekate šta će se dalje odvijati u drugostepenom poreskom postupku u vezi sa podnetom žalbom i kakav će ona efekat da proizvede za ubuduće.

Poreski organ najčešće sasvim paušalno i bez primene zakonskih kriterijuma odredjuje visinu poreske osnovice, pa čak odstupa od nekih ustaljenih pravila koja se donose jednom godišnje i imaju za cilj da postave odredjeni orjentir prilikom utvrdjivanja tržišne cene nepokretnosti. Pored tako paušalne ocene, poreski organ najčešće pravi i proceduralne greške i navodi činjenice koje su prepisane iz nekog drugog postupka i nemaju veze sa činjenicama iz vašeg poreskog slučaja, vodeći se principom "ako prodje, prodje" računajući da se poreski obveznici kao laici najčešće ne upuštaju u pravnu borbu i prihvataju ovakvo stanje kao konačno.

Medjutim, sama ta činjenica govori u prilog tome da je onaj manji procenat ljudi koji se upušta u pravnu borbu i ulaže žalbu- najčešće u njoj i uspeva što kao epilog najčešće biva da poreski organ sam priznaje grešku i ispravlja sopstveno rešenje u korist poreskog obveznika.

Ukoliko se pronalazite u bilo kom delu teksta, ne gubite nadu, budite u onom manjem procentu ljudi koji ne prihvata stanje stvari iz odluke poreskog organa i stupite u borbu pravnim sredstvima.

Za analizu rešenja o porezu na prenos apsolutnih prava, kao i za pružanje profesionalne pravne pomoći u vezi sastavljanja žalbe na poresko rešenje i zastupanja u poreskom postupku, možete se obratiti našoj advokatskoj kancelariji koja će vam u tome pružiti potrebnu stručnu i pravnu pomoć.

Nasledno pravo- slučaj kada naslednik nije obuhvaćen rešenjem o nasleđivanjuPoseban problem u aktuelnoj praksi ostavinsk...
20/02/2023

Nasledno pravo- slučaj kada naslednik nije obuhvaćen rešenjem o nasleđivanju

Poseban problem u aktuelnoj praksi ostavinskih postupaka predstavljaju situacije gde sudovi po pravilu više ne učestvuju aktivno u postupku raspravljanja zaostavštine, odnosno njihovo učešće je značajno smanjeno uvođenjem institucije javnih beležnika u naš pravni sistem. Zakonom je predviđeno da sud po prijemu izvoda iz matične knjige umrlih, donosi rešenje kojim poverava javnom beležniku sastavljanje smrtovnice. Smrtovnica bi trebalo da sadrži iscrpne i neophodne podatke koji se odnose na ostavioca, a to su pre svega podaci o ostaviocu, njegovom bračnom statusu, članovima porodice, bliskim srodnicima, licima koja su pozvani na nasleđe po osnovu testamenta, približna vrednost pokretne i nepokretne imovine koju je ostavilac posedovao u trenutku smrti i drugi značajni podaci u vezi sa raspravljanjem zaostavštine.
S obzirom na to da je zakonom predviđeno da javni beležnik smrtovnicu sastavlja na osnovu podataka dobijenih od strane „srodnika umrlog, od lica sa kojima je umrli živeo, kao i od drugih lica koji mogu pružiti podatke koji se unose u smrtovnicu“, očigledno je da je na taj način otvoren prostor za različite propuste i moguće zloupotrebe, jer je moguća situacija da određeni naslednik svesno ili nesvesno „prikrije“ postojanje drugog bliskog srodnika ostavioca, koji bi mogao biti pozvan na nasleđe kao potencijalni zakonski naslednik.
Ukoliko javni beležnik na osnovu nepotpunih i netačnih podataka dobijenih od određenih lica (nevezano da li su to lica koji su bliski srodnici, lica sa kojima je živeo ili od drugih lica) propusti da pozove nekog od zakonskih naslednika jer jednostavno i nema saznanja da je određeno lice zakonski naslednik, a to lice s druge strane ne zna da je pokrenut i vodi se ostavinski postupak iza ostavioca, mogući su, i u praksi česti slučajevi, da javni beležnik ne pozove potencijalne naslednike na ročište za raspravljanje zaostavštine te da se kao rezultat tako nepotpuno sprovedenog postupka donese rešenje o nasleđivanju kojim će biti izostavljeni naslednici, jedan ili više njih.
Nakon izvesnog vremena, lica koja nisu, a morala su biti pozvana na nasleđivanje jer ulaze u krug zakonskih naslednika, često kasnije saznaju da je njihov srodnik preminuo i da je vođen i okončan ostavinski postupak, ali da u rešenju o nasleđivanju nije utvrđeno da su oni naslednici. Iako je zakonom predviđen rok za žalbu protiv rešenja javnog beležnika o nasleđivanju, srodnici umrlog u najvećem broju slučajeva propuštaju rok za žalbu jer nisu učestvovala u postupku i javni beležnik im u tom slučaju ne dostavlja rešenje, pa sledstveno tome rešenje o nasleđivanju postaje pravnosnažno, a potencijalni naslednici ostaju uskraćeni za svoj zakonski nasledni deo.
U tom slučaju, lice koje polaže pravo na zaostavštinu može podneti tužbu u parničnom postupku kojom će tražiti da se utvrdi njegovo pravo svojine na zaostavštini i označiti kao tužene lica koja su naslednici prema donetom rešenju o nasleđivanju. Ovo pravo naslednika ne zastareva, ali treba imati u vidu izuzetke koji su predviđeni institutima održaja, sticanju od nevlasnika i zastarelosti potraživanja, koja predviđaju određene rokove i regulisani su drugim zakonima, pa je u izvesnom smislu moguće da opisano pravo na utvrđenje prava svojine po osnovu nasleđivanja, zastari.
Ukoliko se nađete u situaciji da ste uskraćeni u pravu kao zakonski naslednik iza ostavioca ili saznate da je javni beležnik doneo rešenje i raspodelio zaostavštinu drugim licima, a vas nije obuhvatio u istom, slobodno se obratite našoj advokatskoj kancelariji koja će vam pružiti potrebnu pravnu pomoć i zastupanje u postupku utvrđivanja vašeg prava kao naslednika.

10/01/2023

Za pravna lica i preduzetnike- da li ste znali?

Ukoliko ste u prethodnih 9 godina zaposlili jednog ili više novozaposlenih lica koje/a su pre zasnivanja radnog odnosa bila najmanje 6 meseci nezaposlena i prijavljena na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje – imate pravo da kao poslodavac ostvarite povraćaj dela plaćenih doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, po osnovu zarade tih novozaposlenih lica. Novozaposlenim lice se smatra lice koje je sa poslodavcem zaključio ugovor o radu na određeno ili neodređeno vreme i koje je prijavio na obavezno socijalno osiguranje u Centralnom registru.
Uslovi za korišćenje ove poreske olakšice su:

1. da je novozaposleno lice u periodu pre zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca, bilo na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje bez prekida u trajanju od najmanje 6 meseci. Ovu beneficiju mogu koristiti i poslodavci koji su zaključili ugovor o radu sa pripravnikom u kom slučaju je potrebno da je pripravnik bio 3 meseca na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje bez prekida.

2. da je poslodavac zaključio ugovor o radu sa novozaposlenim licem koje ispunjava vremenski cenzus nezaposlenosti iz prethodne tačke i da ga je prijavio na obavezno socijalno osiguranje;

3. da je poslodavac zasnivanjem radnog odnosa sa novozaposlenim licem, povećao broj zaposlenih u odnosu na broj zaposlenih koje je imao na dan 31.03.2014. godine. Takođe, ovu olakšicu mogu koristiti i poslodavci koji su otpočeli obavljanje delatnosti posle 31.03.2014. godine, ukoliko ispunjavaju sve propisane uslove.

Kada poslodavac nema pravo na povraćaj doprinosa?

Poslodavac, iako ispunjava osnovne uslove za povraćaj dela doprinosa, neće imati pravo na ovu olakšicu ukoliko je zaposlio lice koje se pre zasnivanja radnog odnosa kod tog poslodavca, nalazilo u random odnosu kod poslodavca koji se smatra povezanim licem sa tim poslodavcem, bez obzira na to da li je postojao prekid radnog odnosa.
Predmetna beneficija i povraćaj dela plaćenih doprinosa za obavezno socijalno osiguranje po osnovu zarade novozaposlenog lica, može se koristiti na osnovu isplaćenih zarada do 31.12.2023. godine.
Procedura za ostvarivanje prava na povraćaj dela doprinosa za obavezno socijalno osiguranje po osnovu zarade novozaposlenog lica, bliže je propisana zakonom i pratećim podzakonskim aktima nadležnog ministarstva.

Deo doprinosa na osnovu zarade novozaposlenog lica, koji poslodavac može da ostvari i zahteva, nije zanemarljiva i zavisi od broja novozaposlenih lica koje je poslodavac angažovao u radni odnos. Povraćaj se može ostvariti i ukoliko je poslodavac zaposlio samo jedno novozaposleno lice.

Smatramo da je ovo odlična prilika za sve poslodavce koji do sada nisu znali za mogućnost ostvarivanja ove beneficije, te vas pozivamo da se za pravnu pomoć u vezi sa ostvarivanjem ovog prava, koje uključuje podnošenje zahteva, komunikaciju, pribavljanje i podnošenje neophodne dokumentacije, obratite našoj advokatskoj kancelariji.

Za sva konkretna pitanja, stojimo vam na raspolaganju.

Imam super ideju za biznis, smislio sam top ime za firmu, sutra osnivam! Da li je baš tako jednostavno?NAZIV PRIVREDNOG ...
13/12/2022

Imam super ideju za biznis, smislio sam top ime za firmu, sutra osnivam!
Da li je baš tako jednostavno?

NAZIV PRIVREDNOG DRUŠTVA

Odlučili ste da pokrenete sopstveni biznis, imate odličnu ideju za koju mislite da će proći na tržištu, spremni ste da osnujete privredno društvo, čak ste osmislili zvučan i atraktivan naziv Vaše uskoro osnovane firme, sve je naizgled spremno… ALI
Zakon o privrednim društvima predviđa da je naziv bitan segment poslovnog imena koji predstavlja njegov karakteristični deo i po kome se jedno privredno društvo RAZLIKUJE od drugih privrednih društava.
U praksi to znači da naziv koji Vam se dopao za Vašu buduću firmu ne sme da bude istovetan nazivu neke druge firme, ukoliko bi mogao izazvati zabludu o identitetu sa drugom firmom. Ukoliko pak odlučite da prostom pretragom ostalih kompanija na tržištu, na svoju ruku istražite da li je takav naziv već zauzet od strane neke firme, rizikujete da Vam registracija firme bude odbačena jer ste iskoristili naziv koji je zauzet. S druge strane, kako ćete uopšte biti stoprocentno sigurni da upravo naziv koji ste osmislili bude originalan, jedinstven i da takav naziv nije već iskorišćen?
Agencija za privredne registre pruža Vam mogućnost provere zauzetosti naziva za koji ste se odlučili, uz prethodno podnošenje prijave za rezervaciju naziva i uplatu propisane naknade za rezervaciju.
Na ovaj način, obezbedićete s jedne strane proveru zauzetosti Vašeg naziva putem napredne pretrage od strane Agencije za privredne registre, a s druge strane dobijate rok od 60 dana gde Vaš naziv ne može niko drugi da koristi, te stičete uslove da se adekvatno pripremite za registraciju osnivanja vaše firme.
Jednostavnije rečeno, uz adekvatnu naknadu, rezervišite na vreme naziv Vaše buduće firme i pre nego što je osnujete, a postupak registracije naziva prepustite u ruke za to stručnih lica - advokata.

-Opet mi je APR odbacio prijavu!-Što sad?-Pa da znam, ne bi mi odbacili!Nađite advokata koji zna! Postupak registracije ...
05/12/2022

-Opet mi je APR odbacio prijavu!
-Što sad?
-Pa da znam, ne bi mi odbacili!
Nađite advokata koji zna!

Postupak registracije u Agenciji za privredne registre

Ukoliko ste vlasnik firme (privrednog društva) ili planirate da osnujete firmu ili ste preduzetnik, neminovno je da vam Agencija za privredne registre postaje… pa druga kuća. U APR odlazite već prilikom osnivanja firme, ali i kasnije u toku samog poslovanja, radi registracije potrebnih podataka propisanih zakonom. Zapravo, svaka promena vezana za firmu, kao što je adresa, direktor, zakonski zastupnik itd, zahteva odlazak u Agenciju za privredne registre.
Agencija postupa u skladu sa načelom formalnosti, mada autor ovog teksta će biti slobodan da to nazove načelom „stroge formalnosti“ prilikom registracije obaveznih podataka. U praksi to znači da sve što je predmet registracije (primera radi: osnivanje, promena članova, promena zakonskog zastupnika privrednog društva i sl.) mora da bude do najsitnijih detalja ispoštovano u pogledu forme, a to podrazumeva:
1) popunjavanje registracione prijave na obrascu koji propisuje Agencija, a ne u slobodnoj formi popunjena prijava;

2) popunjavanje odgovarajućeg dodatka koji se prilaže uz registracionu prijavu ( ima ih preko 30);
3) dokumentacija koja služi kao osnov za registraciju osnivanja ili promene podataka;
4) Naknada za uslugu Agencije (svojevrsna „taksa“)
Iako dosta brz i ekspeditivan s obzirom na rok od 5 radnih dana kada je Agencija dužna da podatak registruje, postupak registracije predstavlja veoma „klizav“ teren za lica koja se nisu ranije susretala u praksi sa postupkom registracije. Iako na prvi pogled može izgledati da je sva dokumentacija u redu, da ste je pregledali više p**a pre podnošenja, vrlo su česte gotovo banalne situacije da vam APR odbaci prijavu zbog formalnog nedostatka u vidu propuštanja naizgled „beznačajnog“ elementa prijave. U tom slučaju, preostaju vam dve mogućnosti: 1) podnošenja žalbe što je dugotrajan i skup proces, i 2) podnošenje nove registracione prijave u kom slučaju ponovo morate platiti određeni iznos naknade za izvršenu uslugu, kao i ponovo pribaviti dokument koji služi kao osnov za registraciju, a koji je imao neki nedostatak.
Da biste izbegli glavobolje i gubitak dragocenog vremena i novca u postupku registracije, prava adresa je advokatska kancelarija koja ima bogato teorijsko i terensko znanje i iskustvo u postupku registracije, koji će Vam u najkraćem mogućem roku uštedeti i vreme i novac prilikom potrebe registrovanja promena podataka Vaše firme u Agenciji za privredne registre.
*Postupak registracije u Agenciji za privredne registre, regulisan je Zakonom o postupku registracije u Agenciji za privredne registre iz 2011. godine ("Sl. glasnik RS", br. 99/2011, 83/2014, 31/2019 i 105/2021). *

Advokatska kancelarija M & B nalazi se u Novom Sadu, a osnovana je sa jasnim ciljem – da klijentima, fizičkim ili pravni...
19/11/2022

Advokatska kancelarija M & B nalazi se u Novom Sadu, a osnovana je sa jasnim ciljem – da klijentima, fizičkim ili pravnim licima, pruži odlične pravne savete i uspostavi dugotrajne odnose sa klijentima izgrađene pre svega na poverenju.

Svojom odgovornošću, stručnošću i poštenjem garantujemo sigurnost strankama da će u našoj kancelariji dobiti odgovore na sva pitanja i to u najkraćem roku kako bi mogli uspešno nastaviti svoje poslovne poduhvate.

Osnivački princip naše kancelarije jeste uverenje da su najvažnije osobine advokata poštenje i integritet, а јedino sa takvim konceptom možemo formirati kvalitetne savete za naše klijente, posvetiti pažnju svakom detalju u poverenom predmetu, a samim tim izgraditi snažan i čvrst most poverenja. Uvek nastojimo da pronađemo kreativna rešenja za prevazilaženje prepreka koje bi mogle da ometaju finalizaciju bilo kakvog posla koje naše stranke žele da realizuju.

Iako je mlada kancelarija, čini je tim stručnjaka koji imaju višegodišnje, pa i višedecenijsko iskustvo u svim pravnim oblastima.

Verujemo da naš uspeh zavisi od uspeha i dobrog poslovanja naših klijenata, zato zakažite konsultacije odmah, razrešite sve pravne ili etičke probleme koji se javljaju u poslu, i nastavite da gradite svoj biznis sa nama.

Address

Maksima Gorkog 8B
Novi Sad

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Advokatska kancelarija M&B posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Share