Advokatska kancelarija Đurić

Advokatska kancelarija Đurić Advokatska kancelarija Đurić je jedna od najstarijih kancelarija u Nišu i više decenija se bavi pružanjem advokatskih usluga.

Kancelarija je specijalizovana u oblasti krvičnog prava, kao i u drugim granama prava.

21/09/2022

SPORAZUMNI RAZVOD BRAKA
Odgovor na pitanje šta je sporazumni razvod braka je kao što i sam pojam govori način prekida braka koji se postiže sporazumnim putem. Međutim ono što se mora naglasiti je da se i ovaj postupak takođe mora sprovesti pred sudom. Sporazumni razvod braka podrazumeva da među supružnicima postoji značajan stepen saglasnosti o predstojećem razvodu, kao i o tome kako će se urediti najvažnija pitanja koja se tiču dece i imovine.
Predlog za sporazumni razvod braka, koji se podnosi sudu, mora u sebi sadržati, ne jedan, već tri sporazuma. Dakle sporazum o razvodu bračnih drugova, prvo mora sadržati sporazum o uređenju načina podele zajedničke imovine bračnih partnera, potom mora sadržati i sporazum o načinu vršenja roditeljskog prava, tj. da li će jedan roditelj samostalno vršiti roditeljsko pravo ili će oba roditelja istovremeno zajednički vršiti roditeljsko pravo – iako ne žive zajedno. I predlog mora sadržati i sporazum o visini izdržavanja – iznosu alimentaciju za dete, a koji će iznos plaćati roditelj koji ne živi sa detetom, kao doprinos izdržavanju.
Kod sporazumnog razvoda, kao i kod razvoda po tužbi, sud nije vezan predlogom podnosilaca o pitanjima koja se tiču interesa deteta, već i tu ceni šta je najbolji interes deteta, a ako stranke angažuju advokata za razvod, ne može ih oboje zastupati isti advokat.
I kada se sporazumom dete poveri samo jednom roditelju – na samostalno vršenje roditeljskog prava, drugi roditelj koji ne živi sa detetom i dalje ima zakonsko pravo i obavezu da održava lične odnose sa detetom, da ga izdržava (da isplaćuje alimentaciju), kao i da odlučuje zajedno sa drugim roditeljom o važnim pitanjima koja se tiču deteta, o njegovom zdravlju, obrazovanju i odlasku u inostranstvo itd.

21/09/2022

KRIVIČNO DELO NEDAVANJE IZDRŽAVANJA
Krivično delo Nedavanje izdržavanja predviđeno je članom 195 Krivičnog zakonika i spada prema kriterijumu zaštitnog objekta u grupu krivičnih dela protiv braka i porodice. Učinilac ovog krivičnog dela jeste ono lice koje ne daje izdržavanje za lice koje je po zakonu dužno da izdržava, a ta dužnost je utvrđena izvršnom sudskom odlukom ili izvršnim poravnanjem pred sudom ili drugim nadležnim organom, u iznosu i na način kako je to odlukom, odnosno poravnanjem utvrđeno.
Izdržavanje predstavlja pravni odnos između dve strane u kome jedna strana - poverilac izdržavanja ima pravo da zahteva od druge strane - dužnika izdržavanja određeno davanje, koje se sastoji u obezbeđenju sredstava za zadovoljenje egzistencijalnih potreba. Porodični zakon iz 2006. godine razlikuje izdržavanje između supružnika, izdržavanje između vanbračnih partnera, majke deteta, izdržavanje između roditelja i deteta, između srodnika.
Dakle, ovo krivično delo čini dužnik izdržavanja, s tim sto njegova obaveza mora biti utvrđena izvršnom sudskom odlukom ili izvršnim poravnanjem. Najčešće u praksi ovo krivično delo čini onaj roditelj koji je presudom o razvodu braka obavezan da daje izdržavanje za svoju maloletnu decu ili punoletnu decu koja se nalaze na redovnom školovanju, a najkasnije dok dete ne navrši 26. godinu života, a on svoju obavezu uopšte ne ispunjava ili je ispunjava, ali samo delimično i sa priličnim zakašnjenjem. POSTUPAK
Ovaj postupak najčešće se pokreće podnošenjem krivične prijave od strane poverilaca izdržavanja, odnosno zakonskog zastupnika maloletne dece, ili njihovog punomoćnika. Uz krivičnu prijavu trebalo bi priložiti i pravnosnažnu i izvršnu sudsku odluku, odnosno poravnanje. Nakon prijema krivične prijave, nadležno javno tužilaštvo hitno postupa, jer su oštećeni maloletnici, a njihova zaštita i najbolji interes dece uživa posebnu krivično-pravnu zaštitu. Nužno je, pre svega, ispitati navode krivične prijave, što se čini podnošenjem zahteva za prikupljanje potrebnih obaveštenja iz člana 282 Zakonika o krivičnom postupku nadležnoj policijskoj stanici, a radi obavljanja razgovora sa prijavljenim licem. Nakon što u svojoj izjavi prijavljeni potvrdi da ne daje izdržavanje, u zavisnosti od visine dospelih i neplaćenih iznosa izdržavanja, kao i trenutne finansijske situacije davaoca izdržavanja, odnosno osumnjičenog, moguće su dve varijante:
Da tužilaštvo prema osumnjičenom primeni odlaganje krivičnog postupka iz člana 283 Zakonika o krivičnom postupku, a to znači da mu naloži da u određenom roku, koji ne može biti dužni od godine dana isplati dospele obaveze izdržavanja ili
Da navode krivične prijave istraži, te da eventualno sasluša osumnjičenog, ispita oštećenog, odnosno njegovog zakonskog zastupnika, i eventualno naredit ekonomsko-finansijsko veštačenje u cilju utvrđivanja ukupnog iznosa dospelih obaveza izdržavanja, te da odluči da li će optužiti okrivljenog ili će, pak odbaciti krivičnu prijavu.
Zbog katastrofalnog rada tužilaštva u Nišu, drugi efikasniji način ostvarivanja prava poverioca izdržavanje je putem javnog izvršitelja koji omogućava znatno efikasniji sistem ostvarivanja prava u postupku izvršenja.

Address

Kralja Stefana Prvovenčanog 7a
Niš
18000

Opening Hours

Monday 09:00 - 19:00
Tuesday 09:00 - 19:00
Wednesday 09:00 - 19:00
Thursday 09:00 - 19:00
Friday 09:00 - 15:00

Telephone

+38118521434

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Advokatska kancelarija Đurić posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Practice

Send a message to Advokatska kancelarija Đurić:

Share